Vladimir Putin i Rusija ponovno se pokušavaju vratiti na zapadni Balkan, a u tome ih pokušava spriječiti Angela Merkel, glavni je zaključak vodećih svjetskih medija kao što su Financial Times, Reuters, The Guardian ili Der Spiegel koji su posljednjih dana pokazali neuobičajeno izražen interes za područje zapadnog Balkana. Pritom se ne radi isključivo o reperkusijama zbog oslobađanja Vojislava Šešelja, nego o kudikamo širem geostrateškom nadmetanju između EU i SAD-a, odnosno Rusije.
Hrvatska se (srećom) uglavnom spominje tek usput, a u glavnoj ulozi je Srbija zbog bliskosti s Rusijom. Na Zapadu je sve više onih koji veze Moskve i Beograda ocjenjuju kao potencijalnu opasnost za zapadni Balkan.
Tako se u analizi Financial Timesa nedavni dolazak njemačkog predsjednika Joachima Gaucka u Sloveniju dovodi u vezu sa strategijom Berlina u zaustavljanju sve izraženijeg ruskog utjecaja u regiji.
“Gauckov posjet simbolizira njemački interes za jugoistočnu Europu. Treba biti još takvih posjeta, a moramo slati i stručnjake, makar nas to koštalo. Rusija stiže u regiju i mi moramo odgovoriti”, glasi pojašnjenje nove njemačke politike kako je vidi Roderich Kiesewetter, član Odbora za vanjsku politiku u Bundestagu.
Ekonomske sile moći
Njemačke političare zabrinuo je Putinov dolazak u Beograd, a još više ruska taktika širenja ekonomskog utjecaja među postkomunističkim državama. Bugarsku s Rusijom vežu povijesni i ekonomski razlozi, a Slovačka i Mađarska ovise o energentima koje im isporučuje Putinov režim.
Ruski utjecaj neće se ogrančiti na Ukrajinu već u Moskvi računaju i sa Srbijom, u kojoj su zahvalni jer ni Rusija ne priznaje nezavisno Kosovo. U prošlosti je zbog pravoslavnih veza Rusija doživljavala Srbiju kao mlađeg brata, a posljednjih godina Rusi su pokupovali neka od najvažnijih srpskih poduzeća.
U Berlinu kažu: “Rusija razvija strategiju za balkanske države. Iako nema vojnih ambicija, u tijeku je medijsko-financijsko-koruptivna operacija”, zaključak je Financial Timesa.
I utjecajna agencija Reuters podsjetila je ovih dana kako je Angela Merkel nedavno upozorila na ruski utjecaj u Srbiji i druge države na zapadnom Balkanu.
“Rusija pokušava, 25 godina poslije pada Berlinskog zida koji je signalizirao i slabljenje njenog utjecaja u istočnoj Europi, vratiti nešto od izgubljenog utjecaja.
To je najočiglednije u njenoj ulozi u Ukrajini, ali postoje puno profinjeniji načini za koje se Rusija opredijelila za bivše komunističke države u istočnoj Europi - putem energetskih sporazuma po kojima je ona njihov glavni opskrbitelj, kroz čvršće diplomatske veze, ali i snažnijim pokušajima da pridobije javno mnijenje u sve više neprijateljski naklonjenom europskom kontinentu”.
Bitka za Srbiju
Prema Reutersovim analitičarima, politička borba Zapada i Istoka oko Srbije se zaoštrava, a srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu i pokretanje ruskog medijskog servisa u Srbiji dio su “mekane diplomacije” s ciljem popravljanja imidža i jačanja utjecaja u svijetu. “Srbija balansira između Vladine posvećenosti EU integracijama i pretežno konzervativnog društva u kojem neki Srbi osjećaju veću naklonost prema Rusiji. Javno naljutiti Rusiju politički je neprihvatljivo u Srbiji. Srbija je odbila uvesti sankcije Rusiji zbog krize u Ukrajini unatoč pritisku da uskladi svoju vanjsku politiku s EU”, glasi analiza situacije u susjednoj državi.
“Novo ledeno doba na Balkanu”, objavili su njemački i austrijski mediji koji se u posljednje vrijeme također intenzivno bave odnosima između Srbije i Hrvatske.
Kronen Zeitung također se bavio situacijom u Srbiji uz konstataciju da su se povratkom Šešelja u Srbiji “na muci našli baš premijer Vučić i predsjednik Nikolić”.
“Obojica su bili njegovi bliski suradnici koji su s njim prekinuli tek u jesen 2008. I dok se Vučić pokušava distancirati od novonastalog problema, Nikolić se do sada nije javio za riječ.”
“Dvije najvažnije države Balkana ponovno su u političkom klinču”, objavio je u web-izdanju austrijski dnevnik Tiroler Tageszeitung koji je prenio informaciju Jutarnjeg lista da je hrvatski premijer Zoran Milanović otkazao posjet Beogradu zakazan za sredinu prosinca.
Austrijski liist prenio je i stav premijera Srbije Aleksandra Vučića da on ne dozvoljava da mu drže “lekcije iz demokracije” i citira njegovu izjavu: “Nismo mi vreća za udaranje”.
Skrivene ruske poruke
Informaciju o tajnoj odluci kabineta Angele Merkel o sprječavanju ruskog utjecaja na Balkanu prvi je objavio dobro informirani tjednik Der Spiegel.
Spiegelovi novinari sastali su se s neimenovanim dužnosnicima u Berlinu, koji su priznali kako raspolažu čvrstim dokazima da Rusija pokušava učvrstiti svoj položaj na Balkanu, a države u regiji uvjeriti da ne pokušaju postati članice Europske unije. U tajnom dokumentu pod naslovom “Ruski utjecaj na Balkanu” opisuju se pokušaji Moskve za stvaranje čvrstih odnosa sa Srbijom. Osim vojne suradnje i isporuke energenata, Rusi sve češće koriste panslavensku retoriku i podsjećaju na dugogodišnje međusobne veze, a naglašavaju i da Moskva i Beograd jednako gledaju na pitanje Kosova.
Usto, Rusi žele utjecati i na Bosnu i Hercegovinu, i to tako što pdržavaju Republiku Srpsku.
“Putinova namjera je uvjeriti balkanske države da odustanu od članstva u Europskoj uniji ili, ako ipak postanu članice, da u tom slučaju zastupaju ruske interese”, piše u dokumentu vlade u Berlinu.
Komentar Željka Trkanjeca:
Putin neće sam stati, netko ga mora zaustaviti
Vladimir Putin bio je čvrsto odlučio vratiti Rusiji moć koju je nekad imao SSSR. Teško je patio, tvrde, gledajući sramoćenje Rusije tijekom 90-ih godina, dogodila mu se Revolucija ruža u Gruziji, pa Narančasta u Ukrajini. A onda je shvatio da je došlo do redefiniranja geopolitičke slike svijeta, Kina je narasla, Irak je stavio negve na američke noge, a EU se mučila s novim članicama i svojom nemoći. Pa je lijepo 2008. godine razdrmao Gruziju koja se drznula dirnuti u njegove interesne sfere i za to nije bio kažnjen. Onda je počeo snovati euroazijsku zajednicu u kojoj je očekivao sve koje si je zamislio. No, Ukrajinci su mu opet rekli ne. Pa im je onda lijepo oteo Krim i počeo građanski rat. I bilo je tada onih koji su mislili da će Putin stati, da mu je dosta. Pogrešno, Putin je shvatio da s njim nitko na Zapadu ne želi ratovati, da će ga tući sankcijama, ali on iza sebe ima javnost, još ima novca, a ključno je samo da se ne pokaže gubitnikom.
Zato se i zalijeće zrakoplovima u Estoniju i Latviju, prikapča Abhaziju, drži na lancu karikaturalnog Milorada Dodika, privlači Viktora Orbána novcem, stišće Aleksandra Vučića Kosovom. Stare interesne sfere treba čuvati i jačati utjecaj, temeljna je odlika te politike. Pogotovo kad se u rukama ima tako snažno oružje kao što je energija i Kosovo. I jasno je da Putin neće stati. Tko misli drukčije, grdno se vara.
www.jutarnji.hr 
_660x330.jpg)
Saznao sam da je automobil, poveren njegovoj ženi, vozio godinama. Pokušavao sam da se pokrenem disciplinski postupak, kaže Damjan Srejić. 
